Dogodilo se na današnji dan, 10. novembar

1444. - U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata Drugog do nogu su potukle poljsko-ugarsku vojsku poljskog kralja Vladislava Jagjela Trećeg, koji je u borbi poginuo, i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija, u srpskim narodnim pjesmama poznatog kao Sibinjanin Janko.

1483. - Rođen njemački vjerski reformator Martin Luter, osnivač protestantizma u Njemačkoj, najznačajniji među vođama evropske crkvene reformacije. Sin rudara, prema očevoj volji, počeo je da studira pravo, ali je ubrzo stupio u red avgustinaca. Izložio je 1517. godine zahtjev za reformu Crkve u 95 teza, koje je prikovao na vrata katedrale u Vitenbergu, i pozvao je na raspravu sve koji s tim nisu saglasni. Papa Lav Deseti isključio ga je iz rimokatoličke crkve, ali se njegovo učenje proširilo NJemačkom i zahvatilo sve društvene slojeve, pretvorivši se u široki narodni pokret protiv papske vlasti. Osuđivao je deformacije, licemerje i korupciju rimske crkve, posebno oštro nastojanje pape Lava Desetog da prodajom indulgencija, kojima su "iskupljivani" čak i budući grijesi, namakne novac za dovršenje hrama Svetog Petra u Rimu. NJegovo učenje se kasnije proširilo i na druge zemlje, a Luterovi spisi i prevod Biblije odlučujuće su uticali na stvaranje jedinstvenog njemačkog književnog jezika.

1493. - Rođen švajcarski alhemičar i ljekar Teofrast Bombast fon Hohenhajm, poznat kao Filip Aureol Paracelzus, pisac medicinskih i okultnih djela, koji je odlučujuće doprinio primjeni hemije u medicini. Osnovao je "jatrohemiju", pandan sadašnjoj hemoterapiji. Prvi je počeo da koristi kao lijekove sumpor, arsenik, opijum, soli žive, olova, gvožđa i bakra i da primjenjuje ljekovita kupanja solima.


1668. - Rođen francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. vijeka. Bio je dvorski klavsenista i muzički učitelj djece kralja Luja Četrnestog. Napisao je metodiku "Umjetnost sviranja na klavsenu" i značajan je kao kompozitor programskih klavsenskih svita u rokoko stilu, poput "Komada za klavsen".

1697. - Rođen engleski slikar Vilijam Hogart, izuzetan portretista i crtač fizionomija. Ostavio je relativno mali broj radova i uglavnom je slikao scene satiričnog i moralizatorskog karaktera iz života aristokratije.

1759. - Rođen njemački pisac, filozof, istoričar i teoretičar umjetnosti Johan Kristof Fridrih fon Šiler, pisac drama s revolucionarnim nabojem i najznačajniji njemački klasični dramatičar. Pobjegao je iz Virtemberškog vojvodstva u kojem je radio kao pukovski ljekar od 1780. do 1782, zatim je živio u Manhajmu i Lajpicu. U Vajmar je preselio 1787, gdje se sprijateljio s Johanom Volfgangom Geteom, zahvaljujući kojem je 1789. postao profesor istorije na Jenskom univerzitetu. Između 1795. i 1800. je izdavao časopise "Hore" i "Almanah muza". Djela: drame "Razbojnici", "Don Karlos", "Valenštajn" , "Vjerenici iz Mesine", "Demetrijus", tragedije "Fijeskova zavjera u Đenovi", "Spletka i ljubav", "Marija Stjuart", "Djevica orleanska", "Vilhelm Tel", balade "Polikratov prsten", "Jemstvo", "Ibikovi ždrali", istorijski radovi "Istorija otpadništva ujedinjene Nizozemske", "Istorija Tridesetogodišnjeg rata", filozofske i estetičke rasprave "O ljupkosti i dostojanstvu", "O uzvišenom", "O estetičkom vaspitanju čovjeka", "O tragičnoj umjetnosti", "O naivnom i sentimentalnom pjesništvu", epigrami "Ksenije".


1796. - Umrla ruska carica njemačkog porijekla Katarina Druga Aleksejevna, nazvana Katarina Velika. Tokom vladavine od 1762. do smrti provela značajne reforme kojima je učvrstila centralnu vlast. U duhu prosvijećenog apsolutizma i pod uticajem francuskih filozofa i ideja prosvijećenosti otvarala je škole, pomagala nauku i umjetnost, modernizovala administraciju i sudstvo, uredila finansije, ukinula torturu, smrtnu kaznu zamijenila progonstvom u Sibir. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i Rusiji je pripojila Kazahstan, Gruziju, Jermeniju, Kamčatku, Krim, dio Moldavije i velike dijelove Ukrajine, Bjelorusije i Poljske. Omogućila je plemstvu da pojača iskorišćavanje kmetova i da do tada slobodne kozake potčinjava i pretvara u kmetove, što je izazvalo ustanak kozaka i seljaka od 1773. do 1775. pod vođstvom Jemeljana Pugačova.

1838. - Rođen srpski socijalista Živojin Žujović, prvi propagator i ideolog socijalizma u Srbiji. Ideje socijalista je prihvatio tokom školovanja u ruskom gradu Kijev, gdje je završio Duhovnu akademiju, zatim u Petrogradu i Minhenu na studijama filozofije. Objavio je više studija, rasprava i polemika i sarađivao u "Glasniku Srpskog učenog društva", "Letopisu Matice srpske" i u političkom listu "Srbija".

1891. - Umro francuski pisac Žan Nikolas Artur Rembo, preteča simbolizma i nadrealizma, čije pjesničko djelo nije obimno, ali je snažno uticalo na francuske i svjetske pjesnike novim pjesničkim jezikom i neuobičajenom metaforikom. Većinu pjesama je napisao prije 20. godine života - u 17. čuvenu poemu "Pijani brod". Kao pristalica Pariske komune napisao je više buntovničkih pjesama. Živio je lutalački i dugo boravio u sjevernoj Africi, gdje je trgovao i veoma se obogatio. Kroz literaturu je prošao kao meteor, ostavivši djelo koje je nagovijestilo simbolizam i nadrealizam i autentičnom pjesničkom vrijednošću inspirisalo mnoge pjesnike širom svijeta. Djela: pjesničke zbirke "Pjesme", "Iluminacije", "Boravak u paklu".


1901. - Rođen srpski pravnik Milan Bartoš, stručnjak za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Bio je državni savjetnik i član mnogih delegacija Jugoslavije na zasjedanjima UN. Između dva svjetska rata je objavio "Stvarno pravo" i "Osnove privatnog prava", a poslije rata "Međunarodno javno pravo".

1910. - Osnovano Društvo za srpski jezik i književnost na inicijativu Pavla Popovića, Aleksandra Belića i Jovana Skerlića radi usavršavanja nastave srpskog jezika i književnosti u školama. Društvo je radilo do 1941, s prekidom u vrijeme Prvog svjetskog rata.

1919. - Rođen ruski inženjer Mihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor najbolje automatske puške 20. vijeka AK-47, nazvane "kalašnjikov" prema njegovom prezimenu.

1925. - Rođen velški pozorišni i filmski glumac Ričard DŽenkins, poznat kao Ričard Barton, koji se sjajnim talentom najprije nametnuo u pozorištu, igrajući karakterne uloge u dramama Viljema Šekspira, poslije čega je ostvario sjajnu filmsku karijeru. Filmovi: "Kleopatra", "Beket", "Ana od hiljadu dana", "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Komedijaši", "Trocki", "Sutjeska".

1928. - Regent Hirohito krunisan za cara Japana.

1938. - Umro turski državnik Mustafa Kemal, nazvan ataturk - "otac" moderne Turske, pod čijim je vođstvom 1922. zbačen posljednji sultan Muhamed Šesti, a 1923. proglašena republika, a on je bio predsjednik. Tokom 18 godina vladavine odlučnim reformama dramatično je izmijenio lik zemlje. Proklamovao je jednakost svih građana, provodio agrarnu reformu, donio savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ukinuo kalifat, zabranio nošenje fesa, zara i feredže, dao izborno pravo ženama. U spoljnoj politici je napustio panislamističke ekspanzionističke planove i razvijao prijateljstvo sa susjedima. Jedan je od tvoraca Balkanskog saveza 1934.


1938. - Fašistički italijanski režim Benita Musolinija prihvatio antisemitske zakone.

1942. - Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu, poslije pobjede kod El Alamejna u Libiji nad Afričkim korpusom njemačkog generala Ervina Romela, očistile Egipat od nacističkih trupa i zauzele alžirski grad Oran.

1943. - NJemačke vlasti u Drugom svjetskom ratu, radi lakšeg upravljanja okupiranom teritorijom, uspostavile kvislinšku "Narodnu upravu" u Crnoj Gori.

1944. - Otkriveno da nacistička NJemačka upotrebljava novo oružje u Drugom svjetskom ratu - rakete "fau-2" protiv Velike Britanije.

1945. - Komunističku vladu Albanije priznale zapadne sile.

1973. - Državni sekretar SAD Henri Kisindžer doputovao u Peking, gdje je kineskim liderima prenio da su SAD odlučne da normalizuju odnose s Kinom što je prije moguće.

1975. - Vlada Jugoslavije i vlada Italije u Osimu potpisale ugovor o definitivnom rješenju graničnih i drugih pitanja između dviju zemalja. Ugovor su potpisali ministri inostranih poslova Miloš Minić i Marijano Rumor.


1982. - Umro ruski državnik Leonid Iljič Brežnjev, generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR, koji je vlast prigrabio 1964. zbacivanjem Nikite Hruščova i držao je do smrti. Doprinio je uspostavljanju dijaloga sa SAD poslije dugog perioda hladnih odnosa, ali je najviše zapamćen po onemogućavanju promjena nagoviještenih u vrijeme Hruščova, što je imalo višestruke pogubne posljedice za SSSR.

1989. - Počelo rušenje Berlinskog zida, koji je 28 godina bio simbol njemačke i evropske podvojenosti. Tim senzacionalnim potezom novog rukovodstva Istočne NJemačke započet je lanac događaja koji su u oktobru 1990. omogućili ujedinjenje NJemačke. Gradnja zida je započeta 13. avgusta 1961. prema ideji sovjetskog lidera Nikite Hruščova.

1989. - Generalni sekretar Komunističke partije Bugarske Todor Živkov poslije 35 godina na čelu vladajuće stranke podnio ostavku, a zamijenio ga je Petar Mladenov. Sedam dana kasnije je smijenjen i s položaja predsjednika Državnog savjeta Bugarske, na kojem ga je takođe naslijedio Mladenov, a ubrzo je isključen i iz Partije.

1990. - Vođa socijalista Čandra Šekar postao premijer Indije.

1994. - Irak formalno priznao Kuvajt kao suverenu državu.


1995. - Nigerijski vojni režim objesio devetoricu aktivista za ljudska prava, uključujući Ken Saro Vivu, vođu plemena Ogoni. To je izazvalo ogorčenje, posebno nekih afričkih zemalja, ali se Zapad zadovoljio uglavnom verbalnim osudama - zbog interesa kompanija koje u Nigeriji eksploatišu naftu i gas.

1997. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin i predsjednik Kine Jang Cemin potpisali deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dvije zemlje.

2000. - Stalni savjet OEBS-a donio odluku o prijemu Jugoslavije u punopravno članstvo OEBS-a, čime je SRJ postala 55-ta zemlja članica te međunarodne organizacije.

2007. - Preminuo američki pisac Norman Majler, dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade.

2008. - Umrla južnoafrička pjevačica i svjetski simbol borbe protiv aparthejda Mirijam Makeba, poznata kao Mama Afrika i "kraljica afričke muzike". Gremi nagradu dobila je 1966. godine.

2011. - U Beogradu umro Petar Kralj, pozorišni i filmski glumac. Dobitnik je brojnih priznanja i četiri nagrade za životno djelo.

2014. - Ukupno 80,7 odsto, ili 1,6 miliona Katalonaca izjasnilo se za nezavisnost španske pokrajine Katalonije na neobavezujućem glasanju održanom uprkos protivljenju vlasti u Madridu.

2015. - Preminuo je Helmut Šmit, njemački kancelar od 1974. do 1982. Kao ministar finansija od 1972. do 1974. uveo mjere kojima je učvrstio njemačku marku i ojačao ekonomsku poziciju NJemačke u svijetu.

2019. - Predsjednik Bolivije Evo Morales podnio ostavku nakon što je komandant oružanih snaga zatražio da odustane od novog predsjedničkog mandata i vrati mir i stabilnost u zemlji. Protesti i nemiri u Boliviji počeli su krajem oktobra nakon izbora na kojima je Morales pobijedio.